Postoje li pitanja na koja JOŠ nemate odgovore?
NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI
Ispod smo naveli neka od najčešćih pitanja s kojima smo se dosad susretali,
te naše odgovore vezane uz rad i načine rada i djelovanja Kognitivne Muze.
1. Kako mogu znati je li mi potrebna pomoć psihologa ili psihoterapeuta?
Ne morate prolaziti kroz ozbiljnu životnu krizu niti imati dijagnosticiran psihički poremećaj da biste potražili stručnu pomoć.
Ako se već neko vrijeme osjećate tjeskobno, potišteno, iscrpljeno ili nezadovoljno, ako pretjerano brinete, teško se nosite sa stresom ili primjećujete da se stalno vraćate istim problemima, razgovor sa stručnjakom mogao bi vam koristiti.
Dobar razlog za javljanje može biti i jednostavna želja da bolje razumijete sebe, naučite kvalitetnije upravljati emocijama ili promijenite obrasce razmišljanja i ponašanja koji vam otežavaju svakodnevicu.
Ne morate čekati da problemi postanu nepodnošljivi. Dovoljno je da prepoznajete nešto što biste željeli promijeniti, a niste sigurni kako to postići sami.
3. Koja je razlika između psihologa, psihoterapeuta i psihološkog savjetovanja?
Psiholog je stručnjak koji je završio studij psihologije, dok je psihoterapeut stručnjak koji je stekao odgovarajuće psihoterapijsko obrazovanje i ovlaštenje za rad. Neki stručnjaci imaju obje kvalifikacije.
Psihološko savjetovanje najčešće je usmjereno na razumijevanje konkretnih životnih teškoća, donošenje odluka, suočavanje sa stresom i razvijanje učinkovitijih načina rješavanja problema.
Psihoterapija može uključivati sustavniji rad na emocionalnim teškoćama, psihičkim smetnjama te dugotrajnim obrascima razmišljanja, osjećanja i ponašanja.
Granica između savjetovanja i psihoterapije nije uvijek oštra, a izbor odgovarajućeg pristupa ovisi o prirodi problema i vašim potrebama.
Ne morate sami odlučiti koja vam je vrsta pomoći potrebna. To je nešto što možemo razmotriti tijekom prvog razgovora.
5. Može li mi kognitivno-bihevioralna terapija pomoći ako se dugo borim s anksioznošću, stresom ili negativnim mislima?
Da, KBT je jedan od dobro istraženih i učinkovitih psihoterapijskih pristupa za brojne teškoće, osobito anksiozne i depresivne smetnje.
Ako često razmišljate o najgorim mogućim ishodima, preispitujete vlastite postupke, bojite se tuđeg mišljenja ili imate osjećaj da ne možete zaustaviti zabrinutost, KBT vam može pomoći razumjeti što održava takve teškoće.
Tijekom terapije možete naučiti kako prepoznati automatske negativne misli, smanjiti izbjegavanje, drukčije reagirati na neugodne emocije i postupno mijenjati navike koje pridonose problemu.
Čak i ako se s određenim teškoćama suočavate godinama, to ne znači da promjena nije moguća.
Ipak, važno je znati da nijedna terapija ne daje jednako dobre rezultate svima. Zato pristup i ciljeve prilagođavamo vašim osobnim okolnostima i potrebama.
7. Što ako mi je neugodno govoriti o osobnim problemima ili ne znam odakle početi?
Sasvim je razumljivo osjećati nervozu, nelagodu ili nesigurnost prije prvog razgovora s psihoterapeutom, posebno ako se nikada prije niste obraćali stručnjaku za psihološku pomoć.
Možda se bojite da će vas netko osuđivati, da vaš problem nije dovoljno ozbiljan ili da nećete znati objasniti kako se osjećate.
Ne trebate imati savršeno pripremljenu priču, jasno definirane probleme ni odgovore na sva pitanja.
Moj je zadatak pomoći vam da kroz razgovor postupno bolje razumijemo što se događa i što vam je potrebno.
Možete početi vrlo jednostavno: „U posljednje vrijeme nisam dobro, ali teško mi je objasniti zašto.”
I to je sasvim dovoljan početak.
9. Koliko traje psihoterapija i koliko često trebam dolaziti na susrete?
Trajanje terapije ovisi o prirodi i složenosti teškoća, vašim ciljevima i napretku tijekom rada.
Za neke teškoće dovoljan je manji broj susreta (npr. 5 do 10 seansi), dok složeniji ili dugotrajniji problemi mogu zahtijevati dulji rad (i više od 20 seansi).
Susreti se uglavnom održavaju jednom tjedno ili jedanput svaka dva tjedna, osobito na početku, a njihova se učestalost može prilagođavati vašim potrebama i dogovorenom planu.
Važno je da terapiju ne promatramo kao proces koji mora trajati neodređeno dugo.
Jedan od ciljeva terapije jest da postupno razvijete vještine koje će vam omogućiti da se sa životnim teškoćama sve uspješnije nosite samostalno.
11. Jesu li razgovori s terapeutom povjerljivi?
Da. Povjerljivost i poštovanje privatnosti temeljni su dijelovi profesionalnog psihoterapijskog odnosa.
Informacije koje dijelite tijekom razgovora štite se u skladu s profesionalnim etičkim načelima i važećim propisima.
Postoje određene zakonom propisane iznimke od povjerljivosti, primjerice u situacijama u kojima postoji odgovarajuća zakonska obveza postupanja radi zaštite sigurnosti. O granicama povjerljivosti možete razgovarati već na prvom susretu.
Važno mi je da tijekom razgovora možete govoriti otvoreno, bez straha od osuđivanja ili omalovažavanja.
Ne morate skrivati neugodne misli i osjećaje niti se truditi ostaviti dobar dojam. Psihoterapija je prostor za iskren razgovor, razumijevanje i rad na promjenama koje želite postići.
2. Kod kojih mi problema psihološko savjetovanje i psihoterapija mogu pomoći?
Psihološko savjetovanje i psihoterapija mogu biti korisni kod različitih emocionalnih, psiholoških i životnih teškoća.
Osobe se najčešće obraćaju zbog:
Anksioznosti, pretjerane zabrinutosti i napada panike.
Dugotrajnog stresa, napetosti i emocionalne iscrpljenosti.
Potištenosti, bezvoljnosti i depresivnog raspoloženja.
Niskog samopouzdanja, samokritičnosti i osjećaja manje vrijednosti.
Perfekcionizma, pretjeranog analiziranja i straha od pogreške.
Teškoća u partnerskim, obiteljskim ili drugim međuljudskim odnosima.
Problema s postavljanjem granica i izražavanjem vlastitih potreba.
Strahova, izbjegavanja neugodnih situacija i socijalne anksioznosti.
Životnih promjena, gubitaka i teškoća u prilagodbi.
Ne morate unaprijed znati kako se vaš problem stručno naziva. Važno je kako se osjećate, s čime se suočavate i koliko vam to otežava život.
Tijekom početnih razgovora možemo zajedno razmotriti vaše teškoće i procijeniti koji bi vam oblik pomoći najviše odgovarao.
4. Što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i kako djeluje?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) znanstveno je utemeljen psihoterapijski pristup koji se usmjerava na povezanost naših misli, emocija, tjelesnih reakcija i ponašanja.
Primjerice, ako prije važnog razgovora pomislite: „Sigurno ću reći nešto pogrešno i osramotiti se”, mogli biste osjetiti snažnu tjeskobu i odlučiti izbjeći razgovor. Iako izbjegavanje kratkoročno donosi olakšanje, dugoročno može dodatno učvrstiti strah.
U KBT-u učimo prepoznati takve obrasce, preispitati koliko su naše misli realistične i korisne te postupno razvijati drugačije načine reagiranja.
Cilj nije prisiljavati se na pozitivno razmišljanje, nego naučiti promatrati situacije uravnoteženije, učinkovitije se suočavati s teškoćama i donositi odluke koje su u skladu s našim potrebama i vrijednostima.
KBT je uglavnom usmjerena na konkretne probleme i ciljeve, a njezina je važna prednost to što vještine naučene tijekom terapije možete primjenjivati i u svakodnevnom životu.
6. Kako izgleda prvi susret s terapeutom?
Prvi susret prvenstveno je prilika da se upoznamo, razgovaramo o tome što vas je potaknulo na dolazak i razmotrimo kako bih vam mogao pomoći.
Možete očekivati pitanja o teškoćama s kojima se suočavate, njihovom trajanju, utjecaju na svakodnevni život i promjenama koje biste željeli postići.
Ne morate unaprijed pripremiti odgovore niti ispričati cijelu svoju životnu priču. Razgovor se odvija postupno, uz uvažavanje vašeg tempa i spremnosti da govorite o pojedinim temama.
Tijekom početnog susreta možete i sami postavljati pitanja o načinu rada, očekivanjima i tijeku terapije.
Prvi razgovor ne obvezuje vas na nastavak terapije.
Njegova je svrha i da sami procijenite osjećate li se dovoljno ugodno i sigurno za daljnji zajednički rad.
8. Hoću li na terapiji morati govoriti o djetinjstvu i neugodnim iskustvima iz prošlosti?
Ne nužno. Kognitivno-bihevioralna terapija velikim je dijelom usmjerena na teškoće s kojima se suočavate danas i na čimbenike koji ih održavaju.
To ne znači da prošlost nije važna. Ranija iskustva često nam pomažu razumjeti kako su nastala određena uvjerenja, strahovi ili obrasci ponašanja.
Međutim, nije potrebno detaljno analizirati svaki događaj iz prošlosti kako bi terapija bila korisna.
O temama koje su posebno osjetljive razgovaramo u skladu s vašom spremnošću i terapijskim ciljevima. Kada je obrada neugodnih iskustava važan dio terapije, zajedno dogovaramo kako joj pristupiti.
Cilj nije nepotrebno vas izlagati neugodnim sjećanjima, nego vam pomoći da bolje razumijete sebe i razvijete načine suočavanja koji vam danas mogu koristiti.
10. Kako ću znati pomaže li mi psihoterapija i kada mogu očekivati prve promjene?
Napredak u psihoterapiji ne mora značiti da se odjednom osjećate potpuno dobro ili da su sve vaše teškoće nestale.
Promjene su često postupne i mogu se primijetiti u svakodnevnim situacijama.
Primjerice, možda ćete primijetiti da manje vremena provodite brinući se, lakše se suočavate sa situacijama koje ste prije izbjegavali, uspješnije izražavate svoje potrebe ili se brže oporavljate nakon stresnih događaja.
Kroz terapiju nastojimo definirati konkretne i ostvarive ciljeve kako bismo tijekom rada mogli pratiti promjene.
Brzina napretka razlikuje se od osobe do osobe. Ponekad su prve promjene vidljive relativno brzo, a ponekad je za njih potrebno više vremena.
Ako imate osjećaj da ne napredujete, i o tome je važno otvoreno razgovarati. Zajedno možemo preispitati ciljeve i način rada.
12. Kako mogu dogovoriti prvi razgovor i moram li odmah odlučiti želim li započeti psihoterapiju?
Prvi korak možete napraviti jednostavnim ispunjavanjem kontakt obrasca na ovoj web-stranici.
U poruci je dovoljno ukratko napisati zbog čega se javljate i što biste željeli dobiti od razgovora. Ne morate detaljno opisivati osobne probleme niti dijeliti informacije o kojima vam je zasad neugodno govoriti.
Prvi susret prilika je da se upoznamo, razjasnimo vaša očekivanja i razmotrimo je li moj način rada odgovarajući za vaše potrebe.
Nakon toga možete odlučiti želite li nastaviti s psihološkim savjetovanjem ili psihoterapijom.
Ne morate biti sigurni da vam je psihoterapija potrebna da biste mi se javili.
Ponekad je upravo prvi razgovor najbolji način da jasnije sagledate svoju situaciju i odlučite koji bi vam sljedeći korak najviše koristio.
Ako razmišljate o tome da potražite stručnu podršku, slobodno nam se javite putem kontakt obrasca. Možemo zajedno razmotriti kako krenuti dalje.